Krediti bez HROKa

Broj građana koji zarađuju basnoslovne cifre čini tek neznatni dio stanovništva. Prema podacima Porezne uprave i Ministarstva financija, 269 zaposlenih ima više od 13000 eura mjesečno, 921 ih zarađuje plaću od 7000 eura do 13000 eura, a 789 prima od 5500 eura do 7000 eura mjesečno. No istina je puno bolnija. Veći dio Hrvatske živi s primanjima nedovoljnima za preživljavanje mjeseca. Tome u prilog ide i stalno povećanje broja blokiranih građana. Život na dug postao je nešto posve uobičajeno. U skladu s time promijenile su se i financijske potrebe građana.

Kreditne kuće lansirale su kredite bez HROKa

U vremenu kad i najmanji dug od svega nekoliko eura može onemogućiti odobrenje za kredit, na tržištu su se pojavili posebni krediti bez HROKa. Kretanje tržišta prepoznale su kreditne kuće koje su shvatile da trend rasta broja zaduženih ne eliminira te ljude s liste potencijalnih klijenata. S obzirom na to da se radi o više od 325 tisuća građana, krediti bez HROKa bili su logičan sljedeći korak.

Zasad ih svojoj ponudi imaju samo kreditne kuće koje se za razliku od banka ne oslanjaju na HROK. Njima je najvažnija financijska urednost klijenta, odnosno mogućnost da uredno podmiruje svoja dugovanja. Krediti bez HROKa baziraju se na manjim iznosima i omogućuju sanaciju te zatvaranje manjih dugovanja. Kao takvi ne predstavljaju velik rizik za kreditnu kuću pa se do njih može doći online. Bez posebnih dolazaka u poslovnicu, klijent online putem može zatražiti kredite bez HROK-a.

Krediti bez HROKa pogodni su za radnike i umirovljenike. Osobito se to odnosi na klijente koje žive u jednočlanom kućanstvu i nisu u stanju jednim primanjem pokrivati stanarinu, režije, hranu i još dodatna opterećenja kućnog budžeta. A dodatna opterećenja budžeta nažalost, nešto su na što nitko od nas nije imun. Nepredvidivi troškovi poput kućanskih popravaka, putovanja i svadbi, rastežu ionako tanak budžet pa su mnogi prisiljeni ući u minus.

Što se krije iza HROKa?

HROK ili Hrvatski registar obveza po kreditima osnovan je prije 13 godina na zahtjev 20 hrvatskih banaka. Nit vodilja bila je na jednom mjestu prikupiti i razmijeniti informacije o kreditnim obvezama klijenata i podmirenju istih. Cilj je bio spriječiti još veću prezaduženost klijenata. No ovih 325 tisuća blokiranih nikako ne idu u prilog tome.

Banke se oslanjaju isključivo na kreditnu sposobnost

Kreditno izvješće HROK-a sadrži podatke o svim kreditnim zaduženjima, o redovitosti otplate postojećih obveza, instrumentima osiguranja, pa čak i potencijalne obveze koji se s klijentom povezuju u slučaju jamca ili sudužnika. Na to se izvješće banke oslanjaju kad određuju kreditnu sposobnost klijenta. Na kreditnu sposobnost utječu i vrsta zaposlenja klijenta, poslodavac kod kojeg je zaposlen pa i to ima li status jamca ili sudužnika.

Banke se oslanjaju na izvješće HROK-a čak i za najmanje iznose kredita, zajma ili pozajmice. One ne izdaju kredite bez HROK-a. Mana HROK-a leži u tome što nije uvijek ažuriran na vrijeme. Samim time brojni klijenti ne dobiju kredit zbog starih dugova koje su u međuvremenu već otplatili. Negativno izvješće moguće je ako na primjer imate neki zaboravljeni račun od režija ili ste premašili rok za plaćanju kazne za parking.